Budizam

Etika nastavak

**
Zatim, tu je takozvanih "sedam dragulja" (satta-ratanāni), također poznatih kao “Zahtjevi prosvjetljenja” (bodhipakkhiya-dhammā), što je skup aktivnih vrlina koje treba najstrože tražiti i čuvati:


1. Četiri temelja svjesnosti (satipaṭṭhāna): Ovo je ekvivalentno sedmom koraku Plemenitog osmostrukog puta, ispravnoj svjesnosti ili budnosti uma. Sastoji se od stalnog držanja sebe i pažnje, kontemplacije u skladu sa stvarnošću:
A. Tijelo (kāya);
B. Osjećaji (vedanā);
C. Stanje uma (citta);
D. Sadržaj uma, ili objekti uma (dhamma);
gledajući sve kao složeno, stalno nastajajuće, nepostojano i podložno propadanju. To je održavanje uvijek spremne mentalne jasnoće bez obzira na to što radimo, govorimo ili mislimo i držanje pred našim umom stvarnosti postojanja, to jest, prolaznosti (anicca), nezadovoljavajuće prirode ( dukkha ) i bez ega (anattā) svih oblika postojanja.


2. Ispravan trud (sammappadhāna): Ovo je ekvivalentno šestom koraku Plemenitog osmerostrukog puta i četverostruki je napor koji osoba ulaže da izloži energiju, potakne um i bori se:
A. Spriječiti nastanak nezdravih mentalnih stanja;
B. Napustiti nezdrava mentalna stanja koja su se već pojavila;
C. Razviti zdrava mentalna stanja koja se još nisu pojavila;
D. Za održavanje i usavršavanje zdravih mentalnih stanja koja su već nastala.
Drugim riječima, to je četverostruki napor koji netko ulaže kako bi prevladao i izbjegao nove loše postupke tijelom, govorom i umom; i trud koji netko ulaže u razvijanju novih djela ispravnosti, unutarnjeg mira i mudrosti, te u njihovom njegovanju do savršenstva.


3. Putovi do moći (iddhipāda): Sastoje se od sljedeće četiri kvalitete:
A. Koncentracija namjere praćena naporom volje;
B. Koncentracija energije praćena naporom volje;
C. Koncentracija svijesti praćena naporom volje;
D. Koncentracija istraživanja praćena naporom volje.


4. Duhovne sposobnosti (indriya): Ovo uključuje sljedećih pet čimbenika:
A. Vjera (saddhā);
B. Energija (virija);
C. Pomnost (sati);
D. Koncentracija (samādhi);
E. Mudrost (paññā).


5. Moći (bala): Popis moći uključuje iste faktore kao i one duhovne spremnosti iznad navedene
A. Vjera (saddhā);
B. Energija (virija);
C. Pomnost (sati);
D. Koncentracija (samādhi);
E. Mudrost (paññā).
Moći se razlikuju od duhovnih sposobnosti po tome što su nepokolebljive pred svojim suprotnostima. Oni, dakle, predstavljaju aspekt čvrstoće u duhovnim sposobnostima.


6. Sedam čimbenika prosvjetljenja (bojjhanga): Zovu se tako jer oni vode do prosvjetljenja. Oni su:
A. Pomnost (sati);
B. Istraživanje Dhamme ( dhamma);
C. Energija (virija);
D. Zanos (pīti);
E. Smirenost (passaddhi);
F. Koncentracija (samādhi);
G. Staloženost (upekkhā).


7. Plemeniti osmerostruki put (ariya-aṭṭhangika-magga): Plemeniti osmostruki put o kojemu se već se raspravljalo gore. Sastoji se od:
A. Ispravno razumijevanje (sammā-diṭṭhi);
B. Ispravna misao (sammā-sankappa);
C. Ispravan govor (sammā-vācā);
D. Ispravno djelovanje (sammā-kammanta);
E. Ispravan način života (sammā-ājīva);
F. Ispravno nastojanje (sammā-vāyāma);
G. Ispravna sabranost (sammā-sati);
H. Ispravna koncentracija (sammā-samādhi).


Konačno, tu je deset "savršenstava" (pāramī, ili pāramitā), također poznatih kao “Transcendentalne vrline”. Ovo je deset kvaliteta koje vode do stanja Buda. Oni su:
1. Velikodušnost (dāna);
2. Moral (sīla);
3. Odricanje (nekkhamma);
4. Mudrost (paññā);
5. Energija (virija);
6. Strpljenje (khanti);
7. Istinoljubivost (sacca);
8. Odlučnost (adhiṭṭhāna);
9. Ljubaznost (mettā);
10. Staloženost (upekkhā).


Primijetit će se da postoji velika količina ponavljanja u ovim popisima, da se iste mane ili vrline često ponavljaju u nešto drugačijem pogledu ili vezi. Takva ponavljanja mogu biti zamorna, ali ona služe da pokažu gdje je naglasak stavljen.

Osim ove formalne podjele mana koje treba izbjegavati i vrlina koje treba njegovati, postoje mnogi odlomci razasuti po starijim dijelovima Pāḷijevog kanona u kojima se ovi popisi pojavljuju iznova i iznova. Samoobuzdavanje; uništenje pohlepe, mržnje i zabluda; izbjegavanje moralne prljavštine i mlitavosti; kidanje svih veza koje vezuju za osjetilnu želju; njegovanje čistoće, velikodušnosti, ljubavi, strpljenja, odlučnosti, mudrosti, istinoljubivosti i smirenosti — to su dužnosti koje se podučavaju i zapovijedima i primjerima, u priči, dijalogu, prispodobi i usporedbi kroz cijeli Pāḷi kanon.

Štoviše, jasno se uči i često se ponavlja da vanjski, uzoran životni stil u ovim aspektima nije dovoljan — nečiji unutarnji karakter također mora biti doveden u savršeni sklad s ovim načelima. **

Izvor:
Bomhard, Allan R.: The Life and Teachings of Buddha according to the oldest texts – u izdanju Charleston Buddhist Fellowship
 
Negirati bozanstvenost u svijetu, i Covjeku, vodi ka nerazumijevanju svijeta i Covjeka ... te vodi do negativnog(destruktivnog) odnosa spram svijeta i Covjeka.

Slazem se, to je dualisticko poimanje, koja podrazumijeva da su svijet i Bog vjecno odvojeni, kao i da su sve pojave u svijetu medjusobno vjecno odvojene, jer ne postoji nikakava zajednicka sustima koja ih veze. Tako taj dualizam posmatra covjeka i svijet vjecno odvojenima i daje mu moralno opravdanje da nemilosrdno izrabljuje taj svijet za svoje potrebe.

U konacnici, to je materijalisticko ucenja, samo zaogrnuto u druge rijeci, jer naucava da u svijetu nema nicega bozanskoga sto bi ga povezivalo.

To objasnjava kako su krscani mogli, usprkos toga sto su vjerovali u Boga, izrabljivati i unistavati svijet posve jednako kao i materijalisti. Stovise, ne cudi da je zapadni vulgarni matrijalizam, bilo onaj liberalno kapitalisticki, bilo onaj marksisticki, mogao nastati upravo u dominantno dualistickoj krscanskoj kulturi. Krscanski dualisti su u svojoj osnovi puki materijalisti pa jednom kada su odbacili svoje zadnje moralne obzire nastale iz povrsnih dualistickih religijskih uvjerenja, njihova je materijalisticka priroda dosla do punog izrazaja.

Uostalom, vec je Max Weber jasno pokazao kako je protestantska etika blagotvorno utjecala na razvoj materijalistickog kapitalizma. Ja bih samo dodao, jednako i marksizma.

Jednom kada povjerujes u to da nema nikakve zajednicke sustine koja bi tebe i okolni svijet povezivala, i da ste ti i svijet vjecno odvojeni i razliciti... samo je pitanje vremena kada ces se prema tom svijetu poceti ponasati kao prema drugome i drugacijem, manje vaznom i sebi podredjenom.
 
Joj Qala, nemoj ljudima kopirati i lijepiti gomile citata iz budistickih tekstova. To nikoga ne zanima, i to nitko ne cita. Ljudi ako si zele nesto procitati o budizmu, lako ce si sami naci. Forum nije mjesto za prenosenje plahti kopiranog teksta, nego za razgovor o nekoj temi.
 
Joj Qala, nemoj ljudima kopirati i lijepiti gomile citata iz budistickih tekstova. To nikoga ne zanima, i to nitko ne cita. Ljudi ako si zele nesto procitati o budizmu, lako ce si sami naci. Forum nije mjesto za prenosenje plahti kopiranog teksta, nego za razgovor o nekoj temi.
σάφ
Bez brige, neću više.
Pomalo podsjeća na stoicizam sa isticanjem vrlinskog življenja...
 
Da, mnogi su primjetili slicnosti izmedju budizma i stoika.
 
@Fazlija,
Sufizam naucava da u postojanju nema podvajanja, tj da je wudzud(bitak) Boziji i da je 'posuđen' ljudima(covjeka smo stvorili na Svoju sliku...tako veli jedan hadis)...ali i dalje je Njegov. Tako nase postojanje jeste Njegovo postojanje.
Slazem se sa tim da je materijalizam 'kriv' za mnoge nedace u svijetu. Materijalista(bio on vjernik ili ne) ne moze zamisliti postojanje bez osjeta (vida , sluha itd). Takva ideologia je tihi ubica duhovnosti.
 
Tako sufije navode primjere , kako bi opisali jedinstvo Bozije, mi smo kao kapi oceana, sadrzimo sve sto i ocean...ali nismo (cjelokupan) ocean
 
Materijalista(bio on vjernik ili ne) ne moze zamisliti postojanje bez osjeta (vida , sluha itd). Takva ideologia je tihi ubica duhovnosti.

Ovo je prekrasno receno i mogu reci... vrlo budisticki.

Tu vidimo koliko su duhovne nauke slicne, mada dolaze iz razlicitih tradicija i kultura.

Jedan je covjek pitao Buddhu da mu objasni sto je cijeli svijet. Buddha mu je rekao da je ovo ljudsko tijelo, ne vise od 2 metra, ne sire od dva metra, cijeli svijet.

Pod time je mislio da mi bez nasih 5 cula i uma ne bi smo niti mogli pojmiti pojavni svijet. No, postoji sustina koja je izvan svijeta i mi je mozemo osvjedociti intuitivnim uvidom i mudroscu.
 
Pod time je mislio da mi bez nasih 5 cula i uma ne bi smo niti mogli pojmiti pojavni svijet. No, postoji sustina koja je izvan svijeta i mi je mozemo osvjedociti intuitivnim uvidom i mudroscu.
Sve sto se nalazi u univerzumu moze se naci i u covjeku, sve ono cega ima unutra ima i vani. Religijki receno prirodom upravljaju anđeli zaduzeni za to(rijecnikom nauke to su prirodni zakoni), no iako je covjek mikrokosmos on je ipak u mogucnosti da se digne iznad anđela(prirodnih zakona), jer posjeduje mogucnost sinteze i analize informacija te u sebi moze izmiriti suprotnosti.
 
Ovo je, naravno, samo jedno od mogucih tumacenja krscanske duhovne nauke. Qala je dala drugacije tumacenje, za koje, pretpostavljam, takodjer postoje uporista u samoj predaji (ne znam, nisam toliko upucen u krscanske tekstove kao vi), ali svakako postoji i razumsko uporiste. Ako je Bog udahnuo svoj vlastitin dah u covjeka, onda sigurno imamo nesto bozansko u covjeku.
Da, naravno, kao i obično, uvijek postoje različita mišljenja.

U teologiji treba razumjeti razlike između božanske prisutnosti i Božje prirode. Neki to ne razdvajaju pa onda drugačije interpretiraju spomenute stihove. Božja prisutnost može se manifestirati u stvaranju i darivanju života, dok se božanska priroda smatra karakteristikom koja je jedinstvena za Boga. Na kraju, sve se svodi na to kako netko razumije dah/duh životni…
 
Koje su prirode moralne i duhovne karakteristike?
U kršćanskom kontekstu, moralne karakteristike su povezane s etičkim vrijednostima i postupcima koji su utemeljeni na Božjim zapovijedima, poput ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjem kao samom sebi. Duhovne karakteristike u kršćanstvu usmjerene su na rast u duhovnoj svijesti, traženje unutarnjeg mira, molitvu, razmatranje Božje Riječi i razvoj bliske povezanosti s Bogom.
Ima duh ljudski i ima duh Božji. Čiji je duh Kristov duh? Koje je on prirode? Koji i čiji je duh u tebi, ako nije Kristov? Kako čovjek u kojemu je Kristov duh koji Svevišnjemu kliče: Abba! Oče! može u sebi negirati zaživljavanje - istina, kroz rast i razvoj - upravo tog duha, te i takve duhovnosti?
To je nešto što je od Boga, ne nešto što ja imam po difoltu svojim rođenjem...
Udahnuće daha Božjeg, ili konkretno: od Božjeg vlastitog daha koji je u Njemu samome - koje je prirode dah koji je u Bogu samome? Sav život je OD BOGA i ni od kog drugog. Bilo po dahu bilo po riječi ili oboje - oboje je od Boga. Božja Riječ kao i Božji Dah je Božje božanske i božanstvene prirode. I sav život bivajući od Boga po prirodi i nuždi mora biti u njegovoj srži i suštini božanske prirode. ŽIVOT je sam po sebi božanske prirode.
Nije uopće sporno da je sav život od Boga i da je dah Njegov.
Bog je beskonačan i svet, dok su ljudi ograničena bića. Božanska priroda pripada samo Bogu, dok ljudska priroda ima svoje karakteristike, ali nije ista kao božanska priroda. Život je darovan od Boga, ali se smatra stvorenim, a ne beskonačnim i božanskim.
 
I da dodam...ovaj svijet, dunjaluk, za materijaliste je kao zamka u koju se hvataju lakovjerni. U nastojanju da ga 'osvoje' oni gube sebe i sve ono ljudsko u sebi ...vlast je gadna droga,
 
Napustajuci sopstvo za vrijeme izdisaja,
dopustajuci udahu da sam dodje,
sve sto ostaje pod beskrajnim nebom
je prazan jastuk i tezina plamena svijece.

Keizan Jokin (Soto zen ucitelj, 13-14. st.N.e.)
 
Poslednja izmena:
Srilankanska monahinja Sakyadita, koja zivi i djeluje u Crnoj Gori, ima zanimljiv YT kanal na kojem objavljuje kratka predavanja o budizmu:

 
Danas (srijeda 11.10.2023.) u 19h ce se odrzati online predavanje o chan/zen budizmu... pa ko' voli, neka izvoli:

 
Poslednja izmena:
Htio sam vam nesto napisati o budizmu, ali sam ipak odlucio boraviti u plemenitoj tisini :censored:
 
Novo zanimljivo online predavanje. Profesorica Asoka Bandarage sa Kalifornijskog instituta za integralne studije ce u srijedu 25.10.2023. u 18h odrzati predavanja na temu Budisticki pogled na krizu na Sri Lanki i u svijetu. Pretplate za zoom pracenje na slijedecem linku:

 
Nazad
Vrh